Kreni tako da zapišeš tri najčešća uvjerenja koja imaš o čitanju (npr. da moraš čitati sat vremena u komadu). Pored svakog uvjerenja dodaj pitanje: "Je li to pravilo ili navika?" Zatim si zadaj test od sedam dana u kojem namjerno kršiš jedno "pravilo" i pratiš rezultat.
Postavi cilj koji mjeri proces, ne količinu, jer mit o "broju pročitanih knjiga" često stvara pritisak. Umjesto "20 knjiga godišnje", odaberi "10 minuta čitanja nakon kave" ili "3 poglavlja tjedno". Na kraju tjedna zapiši što je funkcioniralo i što treba skratiti ili premjestiti u danu.
Uredi okruženje u dva poteza: ukloni jednu smetnju i dodaj jedan okidač. Smetnja može biti nepotrebna obavijest na mobitelu, a okidač može biti knjiga na mjestu gdje inače čekaš (na stolu, u torbi). Ovim razdvajaš činjenicu da čitanje ovisi o dostupnosti, a ne o "snažnoj volji".
Odaberi format prema situaciji, a ne prema prestižu, jer mit da je samo papir "pravo" čitanje nepotrebno sužava izbor. Za e-knjige postavi veličinu fonta i pozadinu koja ti ne umara oči te uključi način rada bez obavijesti. Za putovanja i gužve razmisli o audioknjizi kako bi vrijeme pretvorio u mirno slušanje bez dodatnog napora.
Složi kratki "popis za sljedeće" od 5 naslova i ograniči se na taj izbor, jer prevelik popis često blokira početak. Uključi jedan lakši naslov, jedan zahtjevniji, jedan stručni ili osobni razvoj i jednu knjigu za opuštanje. Ako želiš pratiti suvremenu hrvatsku književnost, dodaj barem jedan domaći naslov i planiraj ga čitati u kraćim blokovima.
Primijeni pravilo uzorka prije kupnje: pročitaj ili poslušaj prvih 10–15 minuta i tek onda odluči. Ako te stil ili tema ne drži, spremi naslov na "kasnije" bez osjećaja krivnje, jer odustajanje je ponekad racionalan izbor. Time razbijaš mit da se svaka knjiga mora dovršiti pod svaku cijenu.
Ako čitaš s djecom ili mladima, uvedi rutinu "zajedno pa svatko svoje" kako bi iskustvo bilo pozitivno, a ne školska obveza. Prvo 10 minuta čitajte naglas, zatim 10 minuta svatko tiho, pa završite s dvije jednostavne rečenice: što ti se svidjelo i jedno pitanje. Tako se stvara navika razgovora, a ne natjecanje u tome tko je "bolji čitatelj".
Za bolju koncentraciju koristi metodu kratkih sprintova: 12 minuta čitanja, 3 minute pauze, pa još 12 minuta. U pauzi ne uzimaj društvene mreže, nego samo ustani, protegnite se ili zapiši jednu misao. Ovo pomaže kad te prati uvjerenje da moraš imati "savršeni mir" da bi čitao.
Dodaj lagano bilježenje bez opterećenja: nakon svake sesije upiši jednu rečenicu sa sažetkom i jednu riječ za osjećaj. Ako voliš dublju obradu, koristi tri pitanja iz čitateljskog kluba: što je autor htio postići, što je na tebe djelovalo i s čime se ne slažeš. Time čitanje postaje aktivno, ali ostaje izvedivo u svakodnevici.
Kada biraš žanr, testiraj rotaciju kako bi razbio mit da "imaš samo jedan ukus". Jedan tjedan uzmi fantastiku ili znanstvenu fantastiku, drugi tjedan publicistiku ili priručnik za pisanje i stil, treći tjedan nešto kraće poput zbirke priča. Nakon mjesec dana pogledaj gdje si se najlakše vraćao knjizi i od toga napravi svoj temeljni repertoar.